17/01/20
Psorijaza, šta je to?
Psorijaza je kožno oboljenje koje se javlja u vidu crvenila na koži. Psorijaza se može javiti u bilo kojoj starosnoj dobi i zahvata 2 do 3 posto stanovništva a u trećini slučajeva se javlja u dobi oko dvadesete godine.
Takođe se može javiti između dvadesete i četrdesete godine života. Razlog za nastanak psorijaze može se naći u genetskim predispozicijama ili nastanku lezija. Čest uzrok za nastanak jeste stres, bakterijska ili virusna infekcija, dok alkohol i cigarete mogu samo da pogoršaju stanje. Dakle genetski se prenosi putem više gena dok na nivou kože se javlja usled obnavljanja epidermisa. Samim tim neki od faktora su: opekotine, određeni lekovi, psihološki stres, infekcije i vremenske promene.
Nastanak psorijaze sa naučnog aspekta objašnjavaju kao posledicu ubrzane deobe ćelija. Kada je koža bolesna, ćelijama je potrebno oko četiri dana da sazru, zatim se te ćelije nagomilavaju i formiraju uzdignute lezije na koži koje su crvene boje. Kod zdrave kože potrebno je oko 28 do 30 dana da sazre a nakon toga se ćelije osuše i ljušte, uglavnom sa površine kože.
Na koži glave može se pojaviti više psorijaznih područja koja se posle mogu proširiti na predeo iza ušiju i čela. Psorijazu možete prepoznati kao crvenskasta i krljušasta uzdignuća na koži. Kao i kod gotovo svake bolesti, tako i psorijaza može biti blaga i skoro neprimetna, a može se pretvoriti i u težak oblik oboljenja. Teži oblik oboljenja psorijaze izaziva zadebljanja koja nalikuju na krljušt.
Simptomi psorijaze kod blažeg oblika mogu biti u vidu perutanja glave. Kod težeg oblika ove bolesti simptomi jesu: opadanje kose, intenzivan svrab, suva koža temena, perutanje kože glave, osećaj peckanja i bola.
Erythrodermic psoriasis, plaque psoriasis, inverse psoriasis, pustular psoriasis, guttate psoriasis
Plaque psoriasis jeste najčešća vrsta psorijaze i obuhvata oko 80 posto ljudi. Poznata je još i kao psoriasis vulgaris. Ova vrsta psorijaze može se prepoznati tako što se na koži pojavljuju suve blago crvene mrlje koje su blago podignute i koje se nazivaju plakovi. Ono što je karakteristično za plakove jeste što su prekriveni srebrno-belim ljuskama i mogu se pojaviti bilo gde a najčešća mesta jesu: laktovi, donji deo leđa, vlasište i kolena. Plakovi se mogu pojaviti na vlasištu i mogu se proširiti na uši, zadnji deo glave i čelo.
Pročitajte još: